27.6. - 5.7.2014.
filmski program
SRETAN ROĐENDAN!
DINA – PJEŠČANI PLANET / Dune
dune-original1
SAD,
1984, 137min
Redatelj:
David Lynch
Uloge:
Kyle MacLachlan, Virginia Madsen, Francesca Annis
Žanr:
akcijski, avanturistički, znanstveno-fantastični
Official Trailer
Sinopsis: U dalekoj budućnosti, Car pošalje vojvodu i njegovu obitelj na pješčani planet s kojeg dolazi začin neophodan za međuzvjezdana putovanja. To čini kako bi ih uništio, no vojvodin sin uspijeva pobjeći i kreće u osvetu koristeći okoliš kao jedan od svojih oružja.

Zašto morate pogledati ovaj film?

Te 1984. godine, kritika nije bila baš blagonaklona prema spektaklu „Dina“ Davida Lyncha, ekranizaciji kultnog ZF romana Franka Herberta. No, s vremenom je ta filmska priča, smještena u daleku budućnost na pustom planetu na kojem naizgled ne postoji ništa osim pijeska - postala klasikom. Osim nezaboravnih prizora pješčanih dina i divovskih crva, tu su začudni likovi koji izgovaraju neobične dijaloge, začin besmrtnosti, intergalaktička putovanja i tipično linčovska atmosfera. I naravno Kyle MacLachlan!

Zabavne činjenice:
Film nije dobro prošao kod kritike, a nije ostvario ni zapaženiji komercijalni uspjeh. Po izlasku projekta, redatelj Lynch se distancirao od njega rekavši kako pod pritiskom producenata i financijera nije mogao zadržati umjetničku kontrolu i odlučiti kakva će biti konačna verzija.

Obožavatelji serijala bili su podijeljeni u mišljenjima o filmu, iako je film s vremenom stekao kultni status, a u svijetu su objavljene bar tri različite verzije. U nekim verzijama filma je zamijenjen Lynchov potpis s imenom izmišljenog redatelja Alana Smitheeja, pseudonimom koji redatelji koriste kad ne žele biti povezani s filmom za koji bi inače bili kreditirani.

Nagrade:
Nagrada Akademije, SAD 1985.: nominacija za Oscara za najbolji zvuk - Bill Varney,
Steve Maslow, Kevin O'Connell, Nelson Stoll
Academy of Science Fiction, Fantasy & Horror Films, SAD, 1985.: najbolji kostimi - Bob Ringwood
Hugo Awards 1985.: nominacija za najbolji dramski tekst – David Lynch (scenarist, redatelj), Frank Herbert (roman)
Bio: David Keith Lynch (Missoula, 20. siječnja 1946.) je američki filmaš, televizijski redatelj, vizualni umjetnik, glazbenik i glumac. Poznat po svojim nadrealnim filmovima, Lynch je razvio svoj jedinstveni vizualni stil, popularno nazvan "linčevski stil", kojeg karakteriziraju snene scene i specijalni dizajn zvuka. Rođen u obitelji srednje klase u Missouli, državi Montana, Lynch je djetinjstvo proveo putujući SAD-om prije nego li je upisao studij slikarstva na Pennsylvania Academy of Fine Arts u Philadelphiji gdje se i započeo baviti produkcijom kratkih filmova. Odlučivši se u potpunosti posvetiti tom mediju, preselio se u Los Angeles gdje je producirao svoj prvi film, nadrealni horor Eraserhead (1977.). Nakon što je film postigao kultni status, Lynchu je ponuđena režija filma Čovjek-slon (1980.) koji mu je donio veliki uspjeh i proboj. Nakon toga je snimio dva filma za produkcijsku kuću De Laurentiis Entertainment Group: znanstveno-fantastični ep Dina (1984.), koji je bio kritički i komercijalni neuspjeh, te neo-noir kriminalistički film Plavi baršun (1986.), koji je pobrao hvalospjeve filmske kritike. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, zajedno s Markom Frostom, kreirao je iznimno popularnu, misterioznu televizijsku seriju Twin Peaks (1990. - 1991.), a nakon nje je snimio i prequel u obliku filma Twin Peaks: Vatro hodaj sa mnom (1992.), zatim film ceste Divlji u srcu (1990.) i obiteljski film Prava priča (1999). Ipak, nije odustao od snimanja nadrealnih filmova pa je tako snimio Izgubljenu autocestu (1997.), Mulholland Drive (2001.) i Unutarnje carstvo (2006). U međuvremenu je objeručke prihvatio Internet kao novi medij pa je producirao nekoliko web serija, kao što su animirani Dumbland (2002.) i nadrealni sitcom Rabbits (2002). Tijekom svoje karijere, Lynch je zaradio tri nominacije za prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg redatelja te jednu u kategoriji najboljeg scenarija. Dva puta je osvojio francuskog Césara za najbolji strani film, kao i Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Cannesu te počasnu nagradu za životno postignuće na filmskom festivalu u Veneciji. Francuska vlada dodijelila mu je Legion of Honor, najveće priznanje koje jedan građanin može dobiti, a te iste godine (2007.) The Guardian ga je opisao kao "najvažnijeg redatelja ove ere". Allmovie proglasio ga je "renesansnim čovjekom modernog američkog filmskog stvaralaštva", a uspjesi njegovih filmova označili su ga kao "prvog popularnog nadrealista".